U okviru planiranih aktivnosti i saradnje sa institucijama kulture, učenici naše škole u pratnji profesorica i školske bibliotekarke, posjetili su Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu.
Biblioteka je osnovana 1537. godine i zajedno s medresom, jedna je od najstarijih kulturnih institucija u Bosni i Hercegovini. Danas čuva oko stotinu hiljada bibliotečkih jedinica – rukopisa, štampanih knjiga, časopisa i različitih dokumenata na arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i drugim evropskim jezicima.
Program posjete obuhvatio je projekciju dokumentarnog filma o vakufu Gazi Husrev-bega, stručno predavanje o restauraciji i konzervaciji rukopisne i štampane građe, te obilazak Muzeja knjige i specijaliziranih odjeljenja Biblioteke.
Muzejska postavka obuhvata trinaest tematskih cjelina, među kojima su: život i vakuf Gazi Husrev-bega, najstarije knjige u Bosni i Hercegovini, skriptorij u Foči iz 16. stoljeća, prve štamparije u Osmanskom carstvu i Bosni i Hercegovini, medrese i biblioteke, rukopisi Kur’ana, kaligrafija, mjerenje vremena te djelovanje Biblioteke u periodu 1992–1995. godine.
Učenici su takođe posjetili i Odjeljenje za restauraciju i konzervaciju, najveći depo sa Evropskim fondom i fondom štampanih knjiga na orijentalnim jezicima, te razgledali brojne raritete. Među njima se izdvaja reprint najstarijeg rukopisa koji se čuva u Biblioteci – djelo Ihja’ ulum al-din autora Al-Gazali, prepisano 1106. godine, kao i ručno izrađeni globusi koje je 1881. godine izradio Salih Hadžihusejnović Muvekkit
Poseban doživljaj predstavljalo je razgledanje Muzeja knjige i stalne muzejske postavke, gdje su učenici imali priliku vidjeti i Bašeskijin Ljetopis, djelo koje trenutno obrađuju u okviru lektire, Na taj način povezali su nastavno gradivo s autentičnim historijskim izvorom.
Posjeta je realizirana u skladu s ciljevima kurikularne reforme, kroz integraciju nastavnih sadržaja iz bosanskog jezika i književnosti, historije, likovne kulture, stručnih predmeta i građanskog obrazovanja.
Učenici su na neposredan i iskustven način produbili razumijevanje kulturno-historijskog identiteta i značaja očuvanja pisane baštine kao jedne od temeljnih vrijednosti obrazovanja.
